Create
Learn
Share

Sufara i osnove gramatike arapskog jezika

rename
aslan7's version from 2015-11-05 21:56

Video

 

Question Answer
اelif-un
بba-un
تta-un
ث(s)a-un
جdžim-un
حha-un
خHA-un
دdal-un
ذ(z)al-un
رra-un
زzaj-un
سsin-un
شšin-un
صSad-un
ضDad-un
طTa-un
ظZa-un
عAjn-un
غGhajn-un
فfa-un
قKhaf-un
كkaf-un
لlam-un
مmim-un
نnun-un
هha-un
وwaw-un
يja-un
memorize

Osnove gramatike

Trebamo znati koliko god arapsko pismo na prvi pogled izgledalo komplikovano i nedostižno, ne odustajte.
Jer ono to zaista nije.Arapski jezik ima 28 harfova tj. konsonanata.Šest konsonanata je vezivo samo sa desne strane i to su:

 

ا elif-un
د dal-un
ذ (z)al-un
ر ra-un
ز zaj-un
و waw-un

 

Ostali harfovi vezivi su sa obje strane.
Arapski jezik ima dvije vrste samoglasnika koji ne spadaju u konsonante,već ćemo ih spomenuti posebno a poznatiji su kao "hereketi".
Imamo kratke vokale koji se dodaju na harfove iznad ili ispod a to su:

 

َ -"fetha" stoji iznad harfa i čita se kao kratko "e"
ُ -"damla" stoji iznad harfa i čita se kao kratko "u"
ِ -"kesra" stoji ispod harfa i čita se kao kratko "i"

 

Dugi vokali tvore se tako što uz harf sa određenim "hereketom" dodaju harfovi
koji su inače slabi i najviše sliče vokalima a to su:

 

ا elif-un
و waw-un
ي ja-un

 

  I dobivamo duge vokale:
npr: دَا (daa) & دِى (dii) & دُو (duu)

 

Druga podjela konsonanata vrši se na Sunčeve i Mjesečeve kako bi pravilno
stvorili određene imenice iz neodređenih.
U arapskom jeziku slično kao i u engleskom postoji izvjesni član "el" (ال) (eng. The). Najbolje ćemo to pokazati na primjeru.
npr: kada kažemo كِتَاب (Kitab-un) mislimo na sve knjige,ali ako dodamo član
"el" onda ćemo napraviti određenu imenicu [ ألْكِتَاب (el-kitabu)] čime se tenvin
"un" na kraju riječi gubi.

 

Od određenog člana "el" ispred jednog od Sunčevih konsonanata čita se
"elif" (ا) i umjesto "lam" (ل) harf koji slijedi biva podvostručen (sa tešdidom).
Od određenog člana "el" ispred jednog od mjesečevih konsonanata čitamo
"elif" i "lam".
Sada ćemo upoznati koji su to Sunčevi a koji Mjesečevi konsonanti.

 

Sunčevi konsonanti:
ت ta-un
ث (s)a-un
د dal-un
ذ (z)al-un
ر ra-un
ز zaj-un
س sin-un
ش šin-un
ص Sad-un
ض Dad-un
ط Ta-un
ظ Za-un
ل lam-un
ن nun-un

 

Mjesečevi konsonanti:
ب ba-un
ج džim-un
ح ha-un
خ HA-un
ع Ajn-un
غ Ghajn-un
ف fa-un
ق Khaf-un
ك kaf-un
م mim-un
ه ha-un
و waw-un
ي ja-un

 

Da bi ovo lakše savladali dat ćemo par primjera za oba slučaja.

 

Sunčevi kons.
(Primjer 1) اَلتَّبُ čitamo (e-ttinu)
(Primjer 2) اَلشَّيْحُ čitamo (e-ššejhu)
(Primjer 3) اَلاَربَب čitamo (e-eerbeb)

 

Mjesečevi kons.
(Primjer 1) اَلْبَابُ čitamo (el-baabu)
(Primjer 2) اَلْمَطْبَحُ čitamo (el-maTbehu)
(Primjer 3) اَلْخُبْذُ čitamo [el-džub(z)u]

 

Uvod u Gramatiku:Arapski jezik za razliku od našeg ima svega tri padedža.To su :Nominativ,Genitiv i Akuzativ.

 

LIČNE ZAMJENICE:

 

أنَا (čita se kratko "ena") znači "ja" ,to je lična zamjenica za prvo lice jednine oba roda.
هُوَ (huwe) znači "on" ;to je lična zamjenica za treće lice jednine muškog roda.
هِيَ (hije), znači "ona" ; to je lična zamjenica za treće lice jednine ženskog roda.

 

U arapskom jeziku ne postoji poseban oblik za PRISVOJNU ZAMJENICU "moj,moja,moje" , već se ona dobije dodavanjem dugog "I" (ي) na kraju
imenice: "moja knjiga" (كِتَاب + ي / كِتَابِي)

 

Imenice ženskog roda razlikuju se on imenica muškog roda po tome što završavaju sa okruglim slovom "te" (ة ; ىة).Imenice majka (أم) ,sestra (أخْت)
Lejla (لَيْلى) i Selma (سَلْمَى) iako ne završavaju na okruglo "te" imaju prirodni ženski rod.

 

Ovo je ... On je ...(M) (هَذَا....هُوَ)
Ovo je ... Ona je... (Ž) (هَذِهِ .... هِىَ)

 

Primjer rečenica sa "prisvojnim oblikom"
Ovo je moj nastavnik. (هَذَا مُعَلَّمِى)
Ovo je moj sto. (هَذَا مَكْتَبِى)
Ovo je moja škola. (هَذِهِ مَدْرَسَتِى)
Ovo je moja igračka (هَذِهِ لُعْبَتِى)
Moj brat je nastavnik. (أخِي مُعَاِّم)
Moja sestra je doktorica. (أخْتِي طَلِبَة)
Moja majka je učiteljica. (أمِي خَيَّاطَة)

 

PRILOZI ZA MJESTO:

 

Prilozi za mjesto u arapskom su sljedeći: "fevka" (فَوْقَ) znači "na,iznad,gore" ; "tahte" (تَحْت) znači "ispod,dolje" ; "emame" (أمَامَ) znači "ispred,pred" ;
"verae" (وَرَاءَ) znači "iza,pozadi".
Imenice koje dolaze poslije njih su u genitivu, to jeste njen posljednji vokal čita se sa "kesrom".Ali pošto na tom vokalu pravimo pauzu mi ga nećemo izgovarati.
Primjeri:
1.Ejne-l-kure? (Gdje je lopta?).....El-kure fewka-l-mekteb.(Lopta je na stolu)
2.Ejne-l-kalemu? (Gdje je olovka?)..... El-kalemu taht-l-mekteb (Olovka je ispod stola)
3.Ejne-l-šurtii? (Gdje je policajac?).....Eš-šurtii verae-s-sejjare. (Policajac je iza automobila)
4.Ejne-l-ernebu? (Gdje je zec?)..... El-ernebu emaame-l-fillun. (Zec je ispred slona.)

 

Predikati mogu biti prijedložne sintagme.

 

"u školi" [ فِي الْمَدْرَسَةِ ] ( FI-L-MEDRESETI )
"na stolu" [ عَلَى الطَّاوِلَتِ ] ( ALA TTAAWILET )
"iz Mostara" [ مِنْ مُوسْتَارْ ] ( MIN MOSTAR )
"do kuće" [ اِلَي الْبَيْتِ ] ( ILA BEJTI )

 

Ahmed je u školi.
[ أَحْمَدُ فِى الْمَدْرَسَةِ ]
Knjiga je na stolu.
[ الْكِتَابُ عَلَى طَوِلَةِ ]
Ja sam iz Mostara.
[ أنَا مِنْ مُوسْتَارْ ]

 

Nakon priloga za mjesto vraćamo se na LIČNE ZAMJENICE.Ovog puta za DRUGO LICE JEDNINE.

 

Ti (muški rod) - [ أنْتَ ] (ente)
Ti (ženski rod) - [ أنْتِ ] (enti)

 

Primjer:
(M) - أنْتَ تِاْمِذ (Ti si učenik.)
(Ž) - أنْتِ تِاْمِذَاة (Ti si učenica.)

 

PRISVOJNA ZAMJENICA ZA DRUGO LICE JEDNINE:

 

Prisvojnu zamjenicu "tvoj,tvoja,tvoje" dobivamo dodavanjem sloga KE (كَ) za muški i sloga KI (كِ) za ženski rod na kraju imenice.
"tvoja igračka" (za muški rod) [ لُعْبَتُكَ ] (LuAbetuke)
"tvoja igračka" (za ženski rod) [ لُعْبَتُكِ ] (Luabetuki)

 

Primjeri:
1.Ovo je tvoja knjiga. [ هَذَا قِتَابُكَ ] (M) [ هَذَا قِتَابُكِ ] (Ž)
2.Ovo je tvoja škola. [ هَذَا مَدْرَسَتُكَ ] (M) [ هَذَا مَدْرَسَتُكِ ] (Ž)
3.Ovo je tvoja olovka. [ هَذَا قَلَمُكَ ] (M) [ هَذَا قَلَمُكِ ] (Ž)

 

Tvoje ime (muški rod) [ أسْمُكَ ]
Tvoje ime (ženski rod) [ أسْمُكِ ]

 

Pitanje za "kako se zoveš" različito je po rodovima u arapskom jeziku.Jedina razlika je ta što na kraju imamo slog "KE"
za (M) i "KI" (Ž) rod.

 

Kako se zoveš? (M) [ مَا اسْمُكَ ]
Zovem se [ اِسْمِي ] (M) i (Ž)
Kako se zoveš? (Ž) [ مَا اسْمُكِ ]

 

Malo vježbanja:
1.Ti si nastavnik.Ovo je tvoja knjiga. [ أنْتَ مُعَلَّم.هَذَا كِتَابِكَ ]
2.Ti si nastavnica.Ovo je tvoja knjiga. [ أنْتِ مُعَلَّمَة.هَذِهِ كِتَابِكِ ]
3.Ti si student.Je li ovo tvoja olovka. [ أنْتَ طَاِب.هَلْ هَذَا قَلَمُكَ؟ ]
4.Ti si studentica.Je li ovo tvoja olovka. [ أنْتِ طَاِبَة.هَلْ هَذِهِ قَلَمُكِ؟ ]

 

Nemojte zaboraviti vježbati.Zadajte sebi par rečenica na bosanskom a zatim ih prevodite na arapski.

 

Prisvojnu zamjenicu "njegov,njegova,njegovo" i "njen,njena,njeno" dobijemo dodavanjem dugog sloga HU (هُ,ىة) za muški
i HA (هَا) za ženski rod na kraju imenice.Navodimo primjere:
1."njegova knjiga" - [ كِتَابُهُ ]
2. "njena knjiga" - [ كِتَابُهَا ]

 

Njena kuća je mala. [ بَيْتُهَا صَغِيرَة ]
Njegov sto je nov. [ مَكْتَبُهُ جَدِيدٌ ]
Njegova knjiga je skupa. [ كِتَابُهُ غَالٍ ]
Njena torba je jeftina. [ حَقِيبَتُهَا رَخِيصَةٌ ]

 

PRIDJEVI:

 

Više pridjeva i imenica a uskoro i glagola in sha Allah kako budemo napredovali pronaći ćete na linku ispod:
[ http://memorize.com/arabic/aslan7 ]

 

Pridjevi u arapskom jeziku dolaze poslije imenice na koju se odnose i sa njom se slažu u rodu,broju i padežu.Na prijmer:
Muhamed je veseo dječak. [ مُحَمَّدٌ وَلَدٌ مَسرُورٌ ]
Merjem je vesela djevojčica. [ مَرْيَمَةٌ بِنْتٌ مَسْرُورَةٌ ]

 

Ovo je lijepa djevojčica. [ هَذِهِ بِنْتٌ جَمِلَة ]
Ovo je lijep dječak. [ هَذَا وَلَدٌ جَمِلٌ ]
Ovo je pametan čovjek. [ هَذَا رَجُلٌ عَاقِلٌ ]
Ovo je veliko stablo. [ هَذِهِ شَجَرَةٌ كَبِيرَةٌ ]
Ovo je mala riba. [ هَذِهِ سَمَكَةٌ صَغِيرَةٌ ]

 

Da se malo podsjetimo prisvojnog oblika uz dodavanje pridjeva:

 

Moja majka je vrijedna. [ أمِي نَشِظَةٌ ]
Moja sestra je lijena. [ أختِي كَسْﻻَنَةٌ ]
Tvoja knjiga je velika. [ كِتَابُكَ كَبِيرَة ]
Džamija je velika. [ مَسْجِدٌ كَبِيرٌ ]

 

DVOJINA

 

Arapski jezik ima i dvojinu.To znači da se jednom rječju može reći "dva čovjeka" ili "dvije žene" ili "dva stola" ...itd a da ne upotrebljavamo broj dva.
To se postiže dodavanjem nastavka ANI ( ـــَانِ ) na kraju imenice ili pridjeva.
Primjer: "dva čovjeka" [ رَجُل + أنِ =رَجُﻻَنِ ] "dva lava" [ أَسَد + أنِ =أَسَدَانِ ]
Izuzetak za ovo pravilo jesu sljedeće dvojine:
"dva brata" [ أخَوَانِ ]
"dvije sestre" [ أخْتَانِ ]

 

Dvojina od [ هَذَا ] "ovaj" je [ هَذَانِ ] "ova dvojica" , a od [ هَذِهِ ] "ova" je [ هَاتَانِ ] "ove dvije".
Dvojina od [ هُوَ ] "on" i [ هِيَ ] "ona" je [ هُمَا ] "njih dvojica,njih dvije".

 

"dvije knjige" - [ كِتَابَانِ ]
"dvije kuće" - [ بَيْتَانِ ]
"dvije nene" - [ جَدَّتَانِ ]
"dva doktora" - [ طَبِيبَانِ ]

 

1. Ovo su dva učitelja. - [ هَذَانِ مُعَاِّمَانِ ]
2. Ovo su dvije torbe. - [ هَتَانِ حَقِيبَتَانِ ]
3. Ovo su dvije doktorice. - [ هَتَانِ طَبِيبَتَانِ ]
4. Ovo su dva indžinjera. - [ هَذَانِ مُحَنْدِسَانِ ]

 

GLAGOL " IMATI "

 

"Ja imam" (oba roda) - [ لِى ]
"ti imaš" (muški rod) - [ لَكَ ]
"ti imaš" (ženski rod) - [ لَكِ ]
"on ima" - [ لَهُ ]
"ona ima" - [ لَهَا ]

 

1.Ja imam sestru. [ لِى أخْتٌ ]
2.Ti imaš sestru. [ لَكَ أخْتٌ ]
3.Ti imaš brata. [ لَكِ أخٌ ]
4.On ima brata. [ لَهُ أخٌ ]
5.Ona ima sestru. [ لَهَا أخْتٌ ]

 

Vježbe PONAVLJANJA:
Prevodimo sa arapskog na bosanski:

 

[ مَا اسْمُه؟ اِسْمُهُ سَالِم.هُوَ مُحَنْدِس ]
-Kako se zove?On se zove Salim.On je indžinjer.
[ مَا اسْمُه؟ اِسْمُهُ مُحَمَّدٌ.هُوَ طَبِيبٌ ]
-Kako se zove?On se zove Muhamed.On je doktor.
[ مَا اسْمُهَا؟ اِسْمُهَا لَيْﻻَ .هِيَ طَبِيبَة ]
-Kako se zove?Ona se zove Lejla.Ona je doktorica.
[ مَا اسْمُهَا؟ اِسْمُهَا سُوزَان .هِيَ مُحَنْدِسَة ]
-Kako se zove?Ona se zove Suzan.Ona je inžinjerka.

 

in sha Allah ( إِن شَا الله ) više će biti dostupno ubrzo, uz Allahovu pomoć.
NEMOJTE ODUSTATI